I. dio · Vjera · Isus Krist uskrsnuo od mrtvih, uzašao na nebesa
Trećega dana uskrsnuo od mrtvih
Uskrsnuće Isusa Krista jest istina vjere koja nadilazi svako ljudsko iskustvo, a ipak je duboko ukorijenjena u povijesti. Prazan grob i ukazanja Uskrsloga dva su znaka koji, premda sami po sebi ne dokazuju uskrsnuće, otvaraju srce za vjeru.
Prazan grob: »Zašto tražite živoga među mrtvima? Nije ovdje, uskrsnuo je!« (Lk 24,5-6). Otkriće praznog groba bio je prvi korak prema prepoznavanju činjenice Uskrsnuća. Prazan grob sam po sebi nije izravni dokaz, ali je bitan znak. Pokušaji objašnjenja nestanka tijela (krađa od strane učenika) pokazali su se apsurdnima — nitko ne umire za laž.
Ukazanja Uskrsloga: Krist se ukazao Mariji Magdaleni, apostolima i više od petsto braće odjednom (usp. 1 Kor 15,3-8). Ukazanja nisu bila halucinacije — učenici su ga isprva prepoznavali s teškoćom jer je njegovo uskrslo tijelo bilo proslavljeno, ali ipak stvarno: jeo je s njima, dopustio im da ga dotaknu, pokazao im rane.
Uskrsnuće je stvarni događaj koji nadilazi povijest. Nitko nije bio očevidac samoga trenutka uskrsnuća. Ono je otajstvo vjere, ali ima jasno utvrđene povijesne elemente: prazan grob i svjedočanstva apostola koji su vidjeli Uskrsloga. Krist više ne umire — njegovo uskrslo tijelo ispunjeno je snagom Duha Svetoga. Uskrsnuće je djelo Presvetog Trojstva: Otac uskrisuje Sina snagom Duha Svetoga.
Smisao i značenje Uskrsnuća: Uskrsnuće potvrđuje sve što je Krist činio i učio, ispunjuje obećanja Staroga zavjeta i samoga Krista, potvrđuje njegovo božanstvo (»Kad uzviste Sina Čovječjega, tada ćete upoznati da Ja jesam«, Iv 8,28), te je počelo našega opravdanja — »predan za naše grijehe i uskrsnuo radi našeg opravdanja« (Rim 4,25).
Prazan grob i ukazanja
Prazan grob nije sam po sebi dokaz uskrsnuća — moglo se tvrditi da je tijelo ukradeno. Ali prazan grob jest nužan uvjet i prvi korak u prepoznavanju uskrsnuća. Učenici su najprije bili zbunjeni; Petar i Ivan su trčali do groba i vidjeli da su plahte uredno složene (Iv 20,5-7). Ukazanja Uskrsloga: Krist se najprije ukazao Mariji Magdaleni (Iv 20,14-18), zatim dvojici učenika na putu u Emaus (Lk 24,13-35), potom apostolima zajedno (Lk 24,36-49; Iv 20,19-29), te više od 500 braće odjednom (1 Kor 15,6). Toma je mogao staviti prst u Isusove rane — uskrslo tijelo je stvarno, ali preobraženo. Uskrsli Krist jede, govori, dopušta dodir — ali se pojavljuje i nestaje, prolazi kroz zatvorena vrata.
Smisao Uskrsnuća
Uskrsnuće je djelo Presvetog Trojstva: Otac uskrisuje Sina djelovanjem Duha Svetoga. Ono potvrđuje Kristovo božanstvo: »Kad uzviste Sina Čovječjeg, tada ćete upoznati da Ja jesam« (Iv 8,28). Uskrsnuće ispunjuje obećanja Staroga zavjeta i samoga Krista. Ono potvrđuje istinu svega što je Krist činio i naučavao. Uskrsnuće je počelo i izvor našega budućeg uskrsnuća: »Ako nema uskrsnuća mrtvih, ni Krist nije uskrsnuo! A ako Krist nije uskrsnuo, uzaludna je vjera vaša« (1 Kor 15,13-14). Uskrsnuće nas opravdava — »predan za naše grijehe i uskrsnuo radi našeg opravdanja« (Rim 4,25). Po Kristovu uskrsnuću već smo posvojeni za Božju djecu, jer smo sudionici života Jedinorođenca.